Cilj časa Nauka i umjetnost, koji ima simboličan naziv “Žene-naučnice koje su promijenile svijet”, ukazuje nam i podsjeća nas na važna dostignuća žena u nauci. Promovišući njihov rad, priznanja i nagrade koje su mnoge od njih dobile želimo da podstaknemo mlade devojke i žene da hrabro i slobodno iskorače u svet nauke koji im pripada jednako kao i muškarcima.
Nauka je prostor u kom vladaju kretivnost i disciplina, mjesto gdje se prepliću ideje u cilju boljeg razumijevanja stvarnosti. Svi bi trebali imati pravo da misle, stvaraju i bave se naukom, a iako je smanjen nekadašnji jaz u pogledu broja žena koje se bave naukom, to nije uvijek bilo tako. Vjekovima su se žene suočavale s nametnutim preprekama koje su im onemogućavale ulazak u svijet nauke. Međutim, za mnoge žene nemogućnost da se upišu na univerzitet ili da objavljuju svoje naučne radove nije zaustavila njihovu znatiželju i spriječila ih da iznose ideje koje su unaprijedile razumijevanje svijeta i svemira. Mnogo je žena promijenilo tok nauke i bez njih bi naše razumijevanje stvarnosti jednostavno bilo drugačije. Poznavanje istorije žena naučnica je od ključne važnosti jer samo na taj način možemo napredovati u pogledu rodne ravnopravnosti i shvatiti da svaka osoba, bez obzira na pol, ima parvo da se bavi naukom.
– Sjajna Rozalin Frenklin je govorila: “Nauka, kultura i svakodnevni život se ne mogu i ne smiju razdvajati”. Tako da je ovaj ovaj čas počeo pjesmom – Još ne sviće rujna zora koju je a capella izvela sjajna naša sopranistkinja Nađa Kosović.
– Nakon toga pogledali smo i čuti prezentaciju koju su osmislile i pripremile učenice I-5 odjeljenja na temu “Žene -naučnice koje su promijenile svijet”.
Uporedo dok smo pratili prezentaciju, jedna grupe učenica je izvela eksperiment izdvajanje DNK iz banane a druga izdvajanje DNK iz usne duplje čovjeka. (Bilo koja dva čoveka imaju istovetnih 99,9 % DNK. Interesantno je pomenuti, samo ih 0,1 % razlikuje, a 0,01 procent je dovoljno za svačiju identifikaciju. Sa šimpanzom imamo 94,4 % istu DNK, a sa bananom 50 %.)
– Dok smo čekali rezultate eksperimenata Elena Golubović izvela je na flauti sjajnu kompoziciju Gulk- Melody from Orpheus.
– Da je izolacija DNK iz banane i iz usne duplje čovjeka uspjela, dokazuju končaste bijele niti DNK koje su se pojavile u gornjem sloju epruvete. Učenice su objasnile zašto su koristile pojedina sredstva tokom eksperimenta:
Kuhinjska so – pomaže da se DNK odvoji od ostatka drugih materija u ćeliji
Deterdžent – razgrađuje ćelijsku membranu koja sadrži lipide
Medicinski alkohol – DNK nije rastvorljiva u alkoholu što omogućava da se djelovi DNK nađu u tom sloju
Sok od ananasa – sadrži enzim bromelin koji razgrađuje proteine
– Učenice su uradile brzi antigen test. On se koristi u dijagnostici COVID-19. Antigen je deo proteina jezgra koronavirusa, koji čine 90% ukupnih proteina koje proizvodi virus u toku svog razmnožavanja, na sluzokoži disajnih organa. Detekcija antigena ukazuje da je virus trenutno prisutan u organizmu. Ovog puta mojim učenicama “pacijent” je bio sjajni direktor škole.
– Ovaj čas je završen Etidom iz E mola od Francisca Terrega koju je na gitari fenomenalno izvela Amina Adrović.
